Daleko od očiju države i banaka

Baš kao u većini zemalja bivše SFRJ, franšizing se u "deželi" više razvija zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca nego potpori države i banaka. I u takvim okolnostima u posljednje dvije decenije taj oblik poslovanja se brzo širio u Sloveniji. U kojoj fazi razvoja se nalazi franšizing u Sloveniji, koji su problemi i kakva je institucionalna podrška franšiznim sustavima - razgovaramo s Barbarom Humar Gerbeč, predsjednicom Franšizne asocijacije Slovenije i suvlasnicom franšiznog sustava Linea Snella.

Prema podacima Franšizni asocijacije Slovenije, koliko franšiza trenutno djeluje na tom tržištu? Koliko domaćih, a koliko stranih? I u kojoj gospodarskoj grani su franšize najzastupljenije?

Opseg franšizinga u Sloveniji se, nažalost, još uvijek slabo kontrolira. Čak ni u općoj klasifikaciji gospodarskih aktivnosti ne možemo pronaći franšizing kao oblik poslovanja. U tom smislu, teško je dati bilo kakvu statistiku. Posebno je problematično što postoji nekoliko gospodarskih komora, pa ne postoje pouzdani podaci o tome koliko franšiznih tvrtki ima, bilo da je riječ o stranim ili domaćim. Prema gruboj procjeni, u Sloveniji djeluje oko 120 franšiznih sustava od čega je polovica stranih. Većina franšiznih sustava se nalazi u oblasti trgovine.

Koliko je franšizno poslovanje u Sloveniji razvijeno? Koji su najveći problemi za razvoj franšizinga, a koje su najveće prednosti tržišta?

Za više od dva desetljeća razvoja, franšizing se relativno brzo širio u Sloveniji. Za to vrijeme se, naravno, mnogo toga u ovoj oblasti promijenilo. Pojavile su se domaće tvrtke, koje su, pored vlastitih, pokrenule i franšizne jedinice. Neke tvrtke su išle na neposredno otvaranje franšiznih poslovnica, gdje su primatelji franšize počinjali "od nule", preuzimajući franšizni koncept "od temelja do krova". Druge tvrtke su pak iskoristile potencijal nekadašnjih samostalnih radnji i transformirale ih u franšizne jedinice. Dobar primjer je, recimo, formiranje franšiznog lanca od neovisnih vulkanizerskih radnji koje sada posluju kao franšize, pod jedinstvenim imenom B.H.S. Također, najveći broj domaćih franšiznih sustava pripada sektoru trgovine.

Došli su i strani franšizni sustavi - bilo pokretanjem pojedinačnih franšiza (kao McDonald's), bilo davanjem master franšiza. Međutim, iako je većina franšiznih tvrtki uspjela opstati i proširiti poslovanje, određen broj stranih, ali i domaćih sustava, prestao je raditi.

Trenutno, jedan od najvećih izazova s ​​kojima se suočavaju franšizni sustavi je financiranje novih projekata. Banke u regiji, nažalost, još uvijek ne prepoznaju franšizing kao poseban poslovni model koji zahtijeva visoku razinu investicija. To uvelike otežava dobivanje potrebnih financijskih sredstava za razvoj i širenje poslovanja, naročito za domaće franšizne sustave.

Koji su konkretni poslovi i ciljevi Franšizni asocijacije Slovenije?

Franšizna asocijacija Slovenije djeluje u okviru Gospodarske komore Slovenije i član je Europske franšizne federacije, koja okuplja nacionalna franšizna udruženja iz cijele Europe. Naša udruga je zadužena za održavanje "dobrog imena" i imidža franšizinga u Sloveniji.

Profesionalizacija franšizinga, viša kvaliteta poslovanja franšiznih sustava, kao i neposredna i posredna pomoć članovima asocijacije jeste u fokusu našeg djelovanja. Veliki dio te pomoći podrazumijeva sveobuhvatnu razmjenu informacija i iskustava između samih članova asocijacije.

Kao svaka franšizna asocijacija, naš osnovni zadatak je, naravno, služiti i brinuti o interesima davatelja i primatelja franšize. To podrazumijeva i stvaranje ambijenta i mehanizma koji će našim članovima omogućiti da informacije, znanja i poslovna iskustva razmjenjuju i među sobom, ali i sa drugim lokalnim asocijacijama i međunarodnim udrugama. Tu smo i da ih savjetujemo i damo podršku za različite oblike edukacije i obuke, da organiziramo strukovne manifestacije. Pored toga, Asocijacija konstantno promovira franšizing kao poželjan model poslovanja i to nas obvezuje informirati javnost, državne organe i parlamentarne skupine i, koliko god je to u našoj moći, raditi na prihvatanju franšizinga.

Kolika je institucionalna podrška razvoju franšizinga u Sloveniji?

U pravnom smislu, franšizing u Sloveniji ne postoji, što je državi, a zatim i bankama, "dalo pravo" maćehinski se odnositi prema tome, iako se franšizing u razvijenim zemljama smatra kao vrlo uspješan model poslovanja.

U posljednjih godinu dana Franšizna asocijacija Slovenije naporno radi na uspostavljanju suradnje s Ministarstvom za gospodarstvo, jer želimo da franšizning konačno prepoznaju kao specifičan model poslovanja i utvrde njegovo mjesto u strateškom razvoju Slovenije. Osobno, želim da nam to uspije, jer je to priznavanje neophodan korak za daljnji napredak.