Uspjeh nije iluzija
Ljudi su čekali u redu da vide "ogledalo istine", "glavu na pladnju", veliku zbirku holograma, brojne optičke iluzije, Sobu ogledala i desetke drugih zanimljivih eksponata. Vrlo brzo, postali su najposjećeniji muzej u glavnom gradu.
No, ideja je nastala mnogo prije te 2015. godine kada je Muzej iluzija u Zagrebu primio svoje prve posjetitelje. Roko Živković i Tomislav Pamuković, partneri u ovom poslu, željeli su upotpuniti turističku ponudu Grada Zagreba te su dugo vremena razmišljali o najboljem proizvodu.
– Zagreb je posljednjih nekoliko godina postao pravi turistički grad te smo razmišljali što bismo mogli ponuditi a da bude spoj zanimljivog, kreativnog i edukativnog. Jako nam se svidjela emisija Brain Games na National Geographicu, koja je testirala te pokazivala sve sposobnosti i mogućnosti mozga. Dio ideje potječe od toga. Pritom, mnogo smo putovali, skupljali ideje s različitih meridijana svijeta i na kraju došli na ideju o muzeju iluzija – objašnjava Roko Živković. To što je godinama radio u marketinškim agencijama, danas mu pomaže u poslu. Na ovom projektu, kako kaže, on je zadužen za marketing, web dizajn, promidžbu.
Njegov poslovni partner Tomislav Pamuković također se kretao u sličnim vodama, ali se više bavio tiskom, eventima i marketinškim kampanjama. Danas, zadužen je za tehnički dio poslovanja, brine se za izradu, nabavu eksponata i njihovo održavanje. – Uspjeli smo u ovaj projekt utkati ono što inače volimo raditi – kaže Roko Živković za Franchising portale.
Nakon dobrih rezultata u Zagrebu, muzej je otvoren i u Zadru, a uspjesi koji su postigli u ovim gradovima ubrzo su postali – planetarni. U samo tri godine, Muzej iluzija otvoren je u 14 gradova (12 država) putem franšiznog modela suradnje. Prvi franšizni muzej otvoren je u Ljubljani, a danas se mogu naći i u Beču, Berlinu, Omanu, Beogradu, Kuala Lumpuru, Dubaiju, New Yorku, Torontu, Hamburgu, Ateni.
Iako ova poduzetnička priča izgleda poput bajke, nije bilo sve tako jednostavno. Prema Živkoviću, u Hrvatskoj zakon uopće ne poznaje kategoriju privatnih muzeja, niti se oni tretiraju kao kulturna institucija. I dok se u državnim muzejima za ulaznice ne obračunava porez na dodanu vrijednost, na svaku ulaznicu Muzeja iluzija plaća se PDV od 25%. Uz ostale troškove, potreban je izniman napor i stalno održavanje broja posjetitelja na visokoj razini kako bi "priča" bila profitabilna, a jeste, tvrdi Roko Živković.
– Da nemamo financijske rezultate, ne bismo ni mogli u ovoj mjeri proširiti poslovanje. Ipak, nije lako. U Europi, postojanje privatnih muzeja nije strano, postoji jasna regulativa i uvjeti su daleko bolji, jer država ne opterećuje toliko ovaj biznis. A svako rasterećenje biznisa omogućuje razvoj, zapošljavanje većeg broja ljudi – kaže on i dodaje: – Velika je razlika između državnih i privatnih muzeja. Osim spomenutog oporezivanja ulaznica, postoje i drugi poticaji koje državni muzeji dobivaju. Mi se financiramo vlastitim sredstvima, a svake se godine prijavljujemo na redovita natjecanja Turističke zajednice Grada Zagreba, od koje smo dobijali određena sredstva u manjem iznosu. Kako bismo bili profitabilni, organiziramo i rođendane, razne druge događaje, team buildinge – kaže on.
Osim toga što je upotpunio turističku ponudu Zagreba, a zatim i Zadra, što jeste ključ za duže zadržavanje turista na jednoj destinaciji, Muzej iluzija potaknuo je i domaće gospodarstvo, budući da se 90% eksponata proizvodi u Hrvatskoj. U početku su ih uvozili iz raznih zemalja, SAD-a, Rusije, Kine.
Svaki muzej ima oko 70, a izrada eksponata je, zapravo, neprekidan proces, jer je ideja da se oni, ili barem dio njih, mijenja svake dvije godine, tako da i oni posjetitelji koji su jednom bili u muzeju požele ponovno doći. Praktički, svakog mjeseca, osmisle jedan ili dva nova eksponata.
Dio prihoda Muzeja iluzija ostvari i prodajom didaktičkih igračaka (oko 250 različitih igračaka), koje se uvoze sa Tajlanda, a standardni su dio ponude svakog muzeja.
Kada je riječ o daljnjem širenju, već se znaju nove destinacije. Trenutačno se gradi muzej u Tbilisiju u Gruziji, a planirano je otvorenje u Dallasu, Parizu, Amsterdamu, Bruxellesu, Saudijskoj Arabiji. Širenje se, međutim, nastavlja prvenstveno s postojećim partnerima. – Primatelji naše franšize uglavnom su bili naši posjetitelji kojima se svidio koncept te koji su poželjeli ovakav muzej otvoriti u svojim gradovima. Svakodnevno nam stižu upiti. Mi, međutim, trenutačno imamo dovoljan broj partnera koji su zainteresirani otvoriti muzeje na novim lokacijama. Primjećujemo, zapravo, da je mnogo lakše poslovati s partnerima s kojima već imate dobru suradnju. Primjerice, mi imamo primatelja master franšize za Bliski istok i on je taj koji otvara muzeje u tom području, što bi nama bilo neusporedivo teže. Slično će biti i na ostalim tržištima – jedan će partner pokriti više lokacija, što nama olakšava organizaciju poslovanja i kontrolu franšizne mreže – objašnjava Živković.
pročitajte članke
„Kad smo počinjali, o franšizingu uopće nismo razmišljali kao o modelu za širenje biznisa. Sada je to ključna strategija“, kaže Dejan Grbić, jedan od osnivača i vlasnika „Muzeja osjetila“
Živimo u nevjerojatnom vremenu u kojem svaki hobi može prerasti u posao koji će donijeti profit i lijep život pun zadovoljstva. Što je za to potrebno, otkriva Milica Lepojević, kreatorica koncepta Perfect Surprise
Gdje će biti otvorene nove franšize, kako biraju partnere i što je sve potrebno za pokretanje posla, reći će nam Boban Melkus, suvlasnik tvrtke RoomEscape
Poljska je danas jedno od najrazvijenijih tržišta franšiza u Europi. Što ga čini atraktivnim te kakvu bi prođu imale franšize iz drugih zemalja, otkriva Grzegorz Morawski
Nakon Maribora, Ljubljane i Zagreba, nedavno je i Beograd dobio slovensku franšizu – pekaru za pse „Hov-Hov“.
Najčitanije
Financijski model franšiznog koncepta trebao bi jezikom brojeva opisati sve investicije, prihode, rashode i dobit za davatelja i primatelja franšize. Kako ga načiniti i kakvu korist donosi stranama u franšiznom odnosu?
Zahvaljujući snažnom franšiznom razvoju, grčki lanac kafeterija MIKEL Coffee Company izrastao je u međunarodni brend. Što je potrebno za uzimanje franšize?
Kako se može iskoristiti ovčja vuna? Poduzetnički dvojac iz Rumunjske započeo je proizvodnju peleta od ovčje vune, koji se u poljoprivredi koristi kao kvalitetno organsko gnojivo.
Riblji street food restoran Fish Delish otvorio je poslovnicu u Zagrebu. Što očekuju od novog tržišta i u kom će smjeru teći daljnji razvoj, otkriva vlasnik koncepta Stefano Petrović
Đorđi Zorzić bio je jedan od prvih primatelja Sara Fashion franšize. Prije deset godina otvorio je prvi dućan pod ovim makedonskim brandom, danas ih ima pet. Kaže da za uspjeh treba mnogo rada i ljubavi.
Popularno na forumu
Pekara za pse i u Beogradu
Zovem se Veronika i nisam mogla vjerovati kako sam dobila kredit od 20.000 eura. Ponovno sam sretan i financijski stabilan i hvala Bogu da takve kreditne tvrtke još uvijek...
Pekara za pse i u Beogradu
Zovem se Veronika i nisam mogla vjerovati kako sam dobila kredit od 20.000 eura. Ponovno sam sretan i financijski stabilan i hvala Bogu da takve kreditne tvrtke još uvijek...
„Mala kuća“ putujuća
Dobar dan, moj upit o tome kako dobiti stambeni kredit za nekretninu započeo je pozivom, nazvao sam Davidson Albert Company, danas sam jako sretan i Bog blagoslovio Davidsona...
„Mala kuća“ putujuća
DOBAR DAN NARODE MOJI HRVATSKI MOJ UPIT KAKO DOBITI KREDIT ZA KUPNJU KUĆE OD NEKRETNINA I GENIC KREDITA POZOVITE, ZVAO SAM VLADO MARTEL LOAN AGENCY, DANAS SAM JAKO SRETAN I...