Franšizni put do Muzeja osjetila
Prvi „Muzej osjetila“ (Museum of Senses) otvorio je svoja vrata u Pragu krajem 2017. U nekoliko godina otvorene su još tri lokacije u regiji istočne Europe, a posao je rastao vrtoglavom brzinom. Pandemija je, međutim, usporila tempo širenja i vlasnicima koncepta dala vremena za razmišljanje o daljnjim koracima. Za Dejana Grbića, jednog od kreatora i vlasnika „Muzeja osjetila“, bilo je to vrijeme za procjenu uspješnost poslovnog modela. Iako se činilo da su tijekom prvog vala pandemije napravili dva koraka unatrag, shvatili su da mogu napraviti i gigantski korak naprijed.
Prva dva „Muzej osjetila“ otvorena su u samo nekoliko mjeseci, i to na dva različita tržišta – u Češkoj i Rumunjskoj. Kako ste uspjeli tako brzo pokrenuti dva prilično zahtjevna projekta?
Napravili smo, naime, nešto što se ne smije napraviti (smijeh). U oba smo projekta ušli istovremeno. Prvo je trebao biti otvoren muzej u Pragu, ali smo zbog određenih prepreka i kašnjenja počeli pripremati i muzej u Bukureštu. Tako su oba otvorena gotovo u isto vrijeme. I jedan i drugi bili su iznimno uspješni. Postigli smo sjajne rezultate. Čak i nakon tri godine poslovanja, i Prag i Bukurešt bilježili su konstantni porast broja posjetitelja. Prag je posebno dobro poslovao, rast je bio 20-30%, što je nevjerojatan rezultat.
Naravno, stalni rast i uspjeh koji smo postigli na prve dvije lokacije doveli su do otvaranja još dva muzeja – u Constanti u Rumunjskoj i Splitu. Iz današnje perspektive, mogu reći da smo ponosni što smo napravili ove pogreške (smijeh). Radilo se, zapravo, o pogrešnom izboru lokacija i gradovima s jako izraženom sezonalnošću. Oba su grada ljetnje destinacije, te nam je trebalo i puno više vremena za postizanje breakevena. A onda je došla pandemija...
Koliko je Kovid-19 utjecao na poslovanje?
Shvatili smo da pandemija neće nestati preko noći, pa smo bili „brzi i hrabri“ i odlučili trajno zatvoriti muzeje u Constanti i Splitu. Mogli smo i nastaviti s radom, međutim, gledano dugoročno, vidjeli smo da će nam trebati puno više vremena da se vratimo na željeni put rasta.
Kako ste došli do toga da ponudite franšizu?
Kad smo počinjali, o franšizingu uopće nismo razmišljali kao o modelu za širenje biznisa. Jednostavno, sami smo postizali sjajne rezultate, cash flow je bio nevjerojatan. Iskreno, nismo morali razmišljati o drugim opcijama. Ne da bismo rekli „ne“ franšizingu, ali to u početku, jednostavno, nije bilo u planu.
Međutim, u jednom smo se trenutku zapitali: što ako želimo otvoriti 20 muzeja? Na temelju svih iskustava shvatili smo da moramo pronaći partnere koji će biti spremni voditi i razvijati „Muzej osjetila“ na lokalnom tržištu. Svjesni smo vrijednosti lokalnog znanja, lokalnih veza te da je poslovanje kroz partnerstvo neusporedivo lakše i uspješnije. Sada smo potpuno spremni za franšizing. I nadamo se da ćemo u 2022. vidjeti puno novih „Muzeja osjetila“.
Za koja ste tržišta posebno zainteresirani?
Ono što smo naučili je da trebamo gledati i procijenjivati potencijal gradova pre nego konkretnih tržišta ili zemalja. Cilj nam je, naravno, cijeli svijet, iako je u ovom trenutku fokus i dalje na razvijenim tržištima. U Europi postoji mnogo gradova koji zadovoljavaju potrebne kriterije. Kanada je također tržište s velikim potencijalom, kao i Sjedinjene Američke Države, Australija i Kina.
Koji bi to gradovi došli u obzir?
U idealnom slučaju, to su gradovi s više od milijun stanovnika, ali to ne znači da se ne uzimaju u obzir gradovi s nešto manjim brojem. No, u tom slučaju to bi trebali biti regionalni ili nacionalni centri koji privlače velik broj ljudi tijekom cijele godine. Uz sve to, gleda se i postojeća konkurencija, sezonalnost grada, broj turista, udio domaćih i stranih turista, specifikacije i isplativost nekretnina te, naravno, kupovna moć građana.
Tko bi bio idealni franšizni partner za „Muzej osjetila“?
Prije svega želimo vidjeti partnera koji će pokazati želju za uspjehom. Važno je, svakako, da partner ima financijska sredstva za ulaganje, ali mi doista prvenstveno želimo vidjeti da je on zainteresiran, predan i da mu je, u biti, stalo do ove priče koliko i nama.
Kako je nastao Muzej osjetila i što se nudi u franšiznom paketu?
„Muzej osjetila“ nudi edukaciju i zabavu / Edutainment je industrija koja spaja iskustvo, zabavu i edukaciju i jedna je od top tri industrije koje će se intenzivno širiti u razdoblju nakon Kovida-19 
pročitajte članke
Prava je sreća usrećiti druge
/02.11.2021
Živimo u nevjerojatnom vremenu u kojem svaki hobi može prerasti u posao koji će donijeti profit i lijep život pun zadovoljstva. Što je za to potrebno, otkriva Milica Lepojević, kreatorica koncepta Perfect Surprise
Željeli su ponuditi jedinstveno posjetiteljsko iskustvo koje će spojiti zabavu i edukaciju i privući posjetitelje svih uzrasta. „Muzej osjetila“ je za kratko vrijeme postao nezaobilazna atrakcija, i naveo osnivače da sada ponude i – franšizu.
Iako su privatni muzeji na Balkanu prava rijetkost, Muzej iluzija, otvoren prije tri godine u Zagrebu, postao je "instant hit".
Poljska je danas jedno od najrazvijenijih tržišta franšiza u Europi. Što ga čini atraktivnim te kakvu bi prođu imale franšize iz drugih zemalja, otkriva Grzegorz Morawski
Nakon Maribora, Ljubljane i Zagreba, nedavno je i Beograd dobio slovensku franšizu – pekaru za pse „Hov-Hov“.
Najčitanije
Krilca za uspešan biznis
/10.03.2025
Kako se od pilećih krilaca može napraviti dobar i profitabilan ugostiteljski biznis, a samim tim i perspektivna franšiza, objašnjava Zoran Videnović, vlasnik koncepta „Krilca i Pivce“ iz Niša
Kako se može iskoristiti ovčja vuna? Poduzetnički dvojac iz Rumunjske započeo je proizvodnju peleta od ovčje vune, koji se u poljoprivredi koristi kao kvalitetno organsko gnojivo.
Željela se posvetiti edukaciji djece i pri tom graditi vlastiti poduzetnički put. Ines Slunjski napustila je posao u državnom sustavu, uzela franšizu i donijela u Varaždin dva edukativna programa – Malac Genijalac i Edukido.
Franšizni sustavi mogu se klasificirati na različite načine i po različitim kriterijima, ali se suštinski razlikuju prema vrsti znanja koja se prenose primateljima franšize (know-how), vrsti djelatnosti ili načinu organizacije sustava.
„Sve što smo do sada postigle je rezultat ogromne ljubavi, energije, želje i upornosti“, kažu Maja i Arnela, dvije mame i prijateljice koje stoje iza brenda Pepetuška, pod kojim se od 2016. prave i prodaju posve jedinstvene, personalizirane lutke.