Kad brand doista postane „brand“

Srbijanska modna tvrtka Legend posluje već 23 godine. I nakon najezde stranih brandova tvrtka iz Subotice je se uspjela održati na tržištu. Počeli su i sa razvojem franšizne mreže kako bi u potpunosti pokrili teritorij Srbije. Za sada se u njoj nalaze četiri primatelja, ali očekuju da bi ih u budućnosti moglo biti daleko više. Sa Sanjom Marković, direktoricom marketinga tvrtke Legend, razgovarali smo, između ostalog, o tome kako se bore sa sve oštrijom konkurencijom, da li planiraju izlazak na inozemna tržišta, te kako posluju njihovi primatelji franšize.

Konkurencija na tržištu modnih brandova postaje sve oštrija. Koje su Legendove konkurentske prednosti koje mu pomažu održati se na tržištu?

Mi veoma vodimo računa o potrošaču, pa smo se potrudili napraviti najbolji omjer cijene i kvalitete. To su potrošači znali prepoznati i "nagraditi". Zato i opstajemo na tržištu i uspješno poslujemo već 23 godine. Međutim, da bismo zadržali tržišnu poziciju, morali smo uvesti inovacije na svim poljima. Iako smo postali poznati po svojim kolekcijama jeansa, asortiman smo proširili i kupaćim kostimima, donjim rubljem, garderobom namijenjenom ženama od 25 do 35 godina, pa i za starije. Često možete vidjeti te žene kako poslije posla dolaze u naše dućane, te s velikm uživanjem biraju odjeću za sebe - ali i članove svoje obitelji.

Legend je, zatim, brand koji ima strategiju razvoja. Brzo reagiramo na dešavanja na tržištu, inovativni smo kada se radi o unapređenju imidža. Stalo nam je da prodavači pruže najbolju uslugu kupcima, stoga stalno usavršavamo i svoje radnike i izgled prodajnog mjesta. Svi ti aduti utječu na stabilnost tvrtke na tržištu. Legend ne izvozi mnogo, te nemamo namjeru "igrati se" povjerenjem potrošača u Srbiji.

Recimo, dvije sezone smo provodili kampanju da svaka žena u našim trgovinama može pronaći komad traperica koje su skrojen baš za njenu građu. Radili smo i na segmentaciji i diverzifikaciji tržišta, kao što stalno radimo i na poboljšanju kvalitete proizvoda. U tome nam pomažu konzultanti iz Italije i Njemačke, koji nas, zapravo, savjetuju kako podići standarde.

Procjenjujući kvalitetu , dizajn , potencijal mogu li domaći modni brandovi na inozemna tržišta?

Neki srbijanski brandovi već uspješno izvoze, kao Trikotaža Ivković, na primjer. To pokazuje da kvalitete svakako imamo. Međutim, kvaliteta nije dovoljna. Čak je osnovan i klaster tekstilaca koji bi trebao pomoći da se iskoriste svi potencijali naših modnih brandova, pa i potaknuti i pospješiti izvoz. Na tom pitanju radi i Privredna komora Srbije.

Međutim, kada se netko odluči za izvoz, najbitnije je da svi oni prethodno spomenuti segmenti poslovanja koji su važni za opstanak tvrtke - funkcioniraju. Izlazak na strana tržišta podrazumijeva borbu s velikim brandovima koji po tim poslovnim načelima posluju godinama. Oni su, ne treba zaboraviti, i nekoliko koraka ispred nas, jer se standardi, jednostavno, duže primjenjuju.

Što se tiče domaćih brandova, postoje oni koji imaju potencijal za izlazak na inozemna tržišta. Međutim, za takve brandove je važno da se stupanj kvalitete u svakom segmentu poslovanja održava iz sezone u sezonu. Ukoliko tvrtka to postigne - da brand postane brand u pravom smislu te riječi - onda se može reći da je došlo vrijeme za nastup na inozemnim tržištima.

Iz našeg iskustva možemo reći da je za izvoz neophodno ostvariti i snažnu i dobru suradnju s partnerima iz inozemstva. Legend se fokusirao na tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. I na tim tržištima doista dobro poslujemo. Naša strategija nastupa, međutim, predviđa da se u narednih pet godina pojavimo na još nekom od tržišta.

Inače, najveći dio naše proizvodnje je u Srbiji Za nas radi i veliki broj kooperanata koji popunjavaju kapacitete kada je to neophodno. Naravno, radimo stroge kontrole kvalitete proizvoda koji dolaze od kooperanata. Najveći dio garderobe se, ipak, proizvede pod "našim krovom".

Koji su trenutno najveći problemi u tekstilnoj industriji?

Osim nelojalne konkurencije, koja se ogleda u postojanju sivog tržišta - što je stara boljka na koju smo se gotovo navikli - muče nas visoke cijene zakupa prostora, ali i činjenica da veliki svjetski brandovi, u odnosu na domaće brandove, lakše stječu pozicije u novim trgovačkim centrima. Razumijemo da su inozmeni brandovi zanimljiviji tvrtkama koje rade na zakupu prostora u trgovačkim centrima, jer oni i privlače veliki broj potrošača - međutim, mnogi domaći brandovi zaslužuju da se, također, nađu u tim molovima. Upravo problem nastupa na tržištu i vidljivost samog branda je jedan od osnovnih problema, i malo više podrške s te strane ne bi bilo loše. Da ne pominjem cijene zakupa u Beogradu, koje su na razini svjetskih metropola, što neminovno utječe i na krajnju cijenu proizvoda.

Osim toga, došao je veliki broj inozemnih brandova koji imaju veliki opseg proizvodnje, te je i trošak proizvodnje niži, samim tim i cijena garderobe. Čini mi se da su se domaći brandovi sada fokusirali na taj problem, više nego na sivo tržište, koje sigurno i još uvijek stvara nelojalnu konkurenciju.

Na što Vam se najviše žale primatelji franšize? Traže li promjene uvjeta poslovanja zbog loše ekonomske situacije?

Legend je relativno skoro uspostavio sustav franšiznog poslovanja. I kako primjećujemo, primatelji franšize su zadovoljni, jer sada imaju neophodni know-how koji utječe na poboljšanje prodaje i posla uopće. Međutim, i tvrtka Legend, kao davatelj franšize, morala je se prilagoditi novom modelu poslovanja. Naime, povećali smo broj radnika kako bi dio mogao biti zadužen isključivo za praćenje rada franšiza, komunikaciju i suradnju s primateljima po pitanju marketinga i nastupa na tržištu. To je, zapravo, usluga koju smo odlučili pružiti i sada se trudimo to uraditi na najbolji mogući način.

Naši primatelji franšize postižu pozitivne rezultate. Prodavaonica u Čačku, na primjer, već je premašila plan postavljen na početku poslovanja. Za sada ne postoji konkretan problem koji bismo mogli posebno istaknuti. Moglo bi se reći da smo, trenutno, u fazi širenja franšizne mreže. Svoje snage smo usmjerili na to i na pokrivanje tržišta u Srbiji, te o tome razmišljamo više nego o izlasku na inozemna tržišta. Jedan od razloga je možda i to što smo suviše kritični prema sebi i što sve želimo dovesti do perfekcije.