Korak po korak
(foto: Drossos Chrysanthou i David Sztabholz, predsjednik 5asec-a)
Kemijsko čišćenje u Srbiji je desetljećima uglavnom bio obiteljski posao. Mušterije su svoje komade odjeće nosili "na dotjerivanje" u male praone u susjedstvu. Tako je bilo do sredine prošle godine kada je na srbijanskom tržištu počeo poslovati jedan od najvećih franšiznih sustava u toj oblasti - francuska tvrtka 5asec. Još na samom početku u tvrtki su najavili snažnu ekspanziju. Da li se nešto promijenilo u njihovim planovima, kada će zainteresirani primatelji moći uzeti franšizu i kada će poslovanje pokrenuti u ostalim zemljama regije - neka su od pitanja na koja odgovara Drosos Hrisantu, direktor Dry Clining Services Holding-a, tvrtke koja je primatelj master franšize za tržište Rumunjske, Srbije i svih država bivše SFRJ.
Osam mjeseci ste u Srbiji. Kako ste zadovoljni dosadašnjim rezultatima? Čime ste pozitivno iznenađeni, a šta Vas je, eventualno, razočaralo?
Prve reakcije naših klijenata su vrlo dobre. Primijetili smo da su usluge kemijskog čišćenja klijentima u Beogradu veoma bliske i da ih koriste u velikoj mjeri. To je dodatno učvrstilo naše namjere da nastavimo s planom širenja i otvaranjem 20 praona u Srbiji, u naredne tri godine. S druge strane, ekonomska situacija utječe na nizak broj donijetih artikala na čišćenje po klijentu, što je izravna posljedica slabe kupovne moći žitelja.
Kakva je kultura potrošača u Srbiji po pitanju biznisa kojim se bavite? Koju vrstu usluga, od široke palete koju nudite, najviše koriste Beograđani?
Kemijsko čišćenje čini 60 posto prometa, dočim preostalih 40 posto otpada na vlažno čišćenje i dodatne usluge.
Prema Vašim procjenama, da li se Beograđani radije odlučuju garderobu nositi na kemijsko čišćenje u poznati lanac poput Vašeg ili im brand nije važan? Tko su Vaši najčešći klijenti? Ima li segmentacije tržišta u tom pogledu?
Tržište kemijskog čišćenja u Srbiji je vrlo segmentirano i uglavnom se sastoji od malih, skromno predstavljenih obiteljskih čistionica. Naš dojam je da ljudi u Srbiji poštuju internacionalne brandove, ali su u isto vrijeme vrlo zahtjevni glede kvalitete koju očekuju od nekog internacionalnog branda.
Na početku poslovanja procjena je bila da se jedna 5asec radnja može otvoriti na 75.000 stanovnika. Da li su te procjene i dalje takve?
Naše posljednje procjene su, ipak, nešto drukčije. Nakon upoznavanja tržišta zaključili smo da je najefikasnije otvoriti jednu praonu na 100.000 žitelja.
Kakvi su daljnji planovi za Srbiju u pogledu otvaranja novih čistionica? Koliko ima zainteresiranih za franšizu? Jesu li u tom pogledu ispunjena Vaša očekivanja?
U ovom trenutku smo fokusirani na otvaranje 10 praona u Beogradu. Očekujemo da taj posao završimo do sredine 2014. kada ćemo početi tražiti primatelje franšize u Beogradu i ostalim gradovima u Srbiji. Kada uzmemo u obzir činjenicu da na tržištu Srbije poslujemo tek osam mjeseci, veoma smo zadovoljni dosadašnjim brojem zainteresiranih.
Tvrtka Dry Cleaning Services Holding je nositelj master franšize za tržišta Rumunjske i sve zemlje bivše Jugoslavije! Za sada ste prisutni samo u Rumunjskoj i Srbiji. Kakvi su planovi za zemlje regije? Da li ćete i tamo prvo otvoriti praone u svom vlasništvu, a zatim ponuditi franšizu?
Naš plan je da se do kraja godine fokusiramo na tržište Srbije, nakon čega ćemo prijeći na sljedeću zemlju u regiji. Model poslovanja u ostalim državama će najvjerojatnije biti vrlo sličan modelu kakav je implementiran u Srbiji.
Možete li nam usporediti tržište Rumunjske i Srbije u ovom biznisu? Koje su sličnosti, a koje razlike?
Postoje dvije glavne razlike koje bih istaknuo. Kao što sam već napomenuo, žitelji Srbije veoma dobro poznaju uslugu kemijskog čišćenja, samim tim što je tradicija te usluge u Srbiji duga 40 godina. To nije slučaj s Rumunjskom, gdje je kemijsko čišćenje prilično nova usluga za većinu populacije. Međutim, u Rumunjskoj je ekonomska situacija bolja, i broj donesenih artikala odjeće po klijentu značajno je veći nego u Srbiji, zbog čega su i naši rezultati poslovanja tamo znatno bolji.
Što Vas najviše muči u poslovanju u Srbiji?
Nepregledne i suvišne birokratske procedure kreiraju najviše problema.
pročitajte članke
Franšizni put do Muzeja osjetila
/25.01.2022
„Kad smo počinjali, o franšizingu uopće nismo razmišljali kao o modelu za širenje biznisa. Sada je to ključna strategija“, kaže Dejan Grbić, jedan od osnivača i vlasnika „Muzeja osjetila“
Živimo u nevjerojatnom vremenu u kojem svaki hobi može prerasti u posao koji će donijeti profit i lijep život pun zadovoljstva. Što je za to potrebno, otkriva Milica Lepojević, kreatorica koncepta Perfect Surprise
Iako su privatni muzeji na Balkanu prava rijetkost, Muzej iluzija, otvoren prije tri godine u Zagrebu, postao je "instant hit".
Poljska je danas jedno od najrazvijenijih tržišta franšiza u Europi. Što ga čini atraktivnim te kakvu bi prođu imale franšize iz drugih zemalja, otkriva Grzegorz Morawski
Nakon Maribora, Ljubljane i Zagreba, nedavno je i Beograd dobio slovensku franšizu – pekaru za pse „Hov-Hov“.
Najčitanije
Kako do primatelja franšize?
/26.08.2022
Proces traženja (regrutiranja) primatelja franšize nije nimalo lak. Kako bi se tvrtke trebale pripremiti za ovaj proces i što je potrebno za dobru promociju franšiznog koncepta?
Šta je potrebno i ko može postati primalac franšize centra za neurometrijsko testiranje Verbatoria, otkriva Kenan Begić, suvlasnik kompanije Solution Lab.
Posao se ne može pokrenuti bez ulaganja, a franšiza, po tom pitanju, nije iznimka. Koje se to, pak, investicije tretiraju kao obvezne – kao ulaganja bez kojih se franšizna suradnja ne može zamisliti?
„Sve što smo do sada postigle je rezultat ogromne ljubavi, energije, želje i upornosti“, kažu Maja i Arnela, dvije mame i prijateljice koje stoje iza brenda Pepetuška, pod kojim se od 2016. prave i prodaju posve jedinstvene, personalizirane lutke.
Franšizing je način na koji vlastiti posao možete voditi pod dobro poznatim brendom! Koristi se i od strane nekih od najvećih svijetskih brendova. Stoga - pokušajmo objasniti što je to franšizno poslovanje!