Uspjeh nije iluzija
Ljudi su čekali u redu da vide "ogledalo istine", "glavu na pladnju", veliku zbirku holograma, brojne optičke iluzije, Sobu ogledala i desetke drugih zanimljivih eksponata. Vrlo brzo, postali su najposjećeniji muzej u glavnom gradu.
No, ideja je nastala mnogo prije te 2015. godine kada je Muzej iluzija u Zagrebu primio svoje prve posjetitelje. Roko Živković i Tomislav Pamuković, partneri u ovom poslu, željeli su upotpuniti turističku ponudu Grada Zagreba te su dugo vremena razmišljali o najboljem proizvodu.
– Zagreb je posljednjih nekoliko godina postao pravi turistički grad te smo razmišljali što bismo mogli ponuditi a da bude spoj zanimljivog, kreativnog i edukativnog. Jako nam se svidjela emisija Brain Games na National Geographicu, koja je testirala te pokazivala sve sposobnosti i mogućnosti mozga. Dio ideje potječe od toga. Pritom, mnogo smo putovali, skupljali ideje s različitih meridijana svijeta i na kraju došli na ideju o muzeju iluzija – objašnjava Roko Živković. To što je godinama radio u marketinškim agencijama, danas mu pomaže u poslu. Na ovom projektu, kako kaže, on je zadužen za marketing, web dizajn, promidžbu.
Njegov poslovni partner Tomislav Pamuković također se kretao u sličnim vodama, ali se više bavio tiskom, eventima i marketinškim kampanjama. Danas, zadužen je za tehnički dio poslovanja, brine se za izradu, nabavu eksponata i njihovo održavanje. – Uspjeli smo u ovaj projekt utkati ono što inače volimo raditi – kaže Roko Živković za Franchising portale.
Nakon dobrih rezultata u Zagrebu, muzej je otvoren i u Zadru, a uspjesi koji su postigli u ovim gradovima ubrzo su postali – planetarni. U samo tri godine, Muzej iluzija otvoren je u 14 gradova (12 država) putem franšiznog modela suradnje. Prvi franšizni muzej otvoren je u Ljubljani, a danas se mogu naći i u Beču, Berlinu, Omanu, Beogradu, Kuala Lumpuru, Dubaiju, New Yorku, Torontu, Hamburgu, Ateni.
Iako ova poduzetnička priča izgleda poput bajke, nije bilo sve tako jednostavno. Prema Živkoviću, u Hrvatskoj zakon uopće ne poznaje kategoriju privatnih muzeja, niti se oni tretiraju kao kulturna institucija. I dok se u državnim muzejima za ulaznice ne obračunava porez na dodanu vrijednost, na svaku ulaznicu Muzeja iluzija plaća se PDV od 25%. Uz ostale troškove, potreban je izniman napor i stalno održavanje broja posjetitelja na visokoj razini kako bi "priča" bila profitabilna, a jeste, tvrdi Roko Živković.
– Da nemamo financijske rezultate, ne bismo ni mogli u ovoj mjeri proširiti poslovanje. Ipak, nije lako. U Europi, postojanje privatnih muzeja nije strano, postoji jasna regulativa i uvjeti su daleko bolji, jer država ne opterećuje toliko ovaj biznis. A svako rasterećenje biznisa omogućuje razvoj, zapošljavanje većeg broja ljudi – kaže on i dodaje: – Velika je razlika između državnih i privatnih muzeja. Osim spomenutog oporezivanja ulaznica, postoje i drugi poticaji koje državni muzeji dobivaju. Mi se financiramo vlastitim sredstvima, a svake se godine prijavljujemo na redovita natjecanja Turističke zajednice Grada Zagreba, od koje smo dobijali određena sredstva u manjem iznosu. Kako bismo bili profitabilni, organiziramo i rođendane, razne druge događaje, team buildinge – kaže on.
Osim toga što je upotpunio turističku ponudu Zagreba, a zatim i Zadra, što jeste ključ za duže zadržavanje turista na jednoj destinaciji, Muzej iluzija potaknuo je i domaće gospodarstvo, budući da se 90% eksponata proizvodi u Hrvatskoj. U početku su ih uvozili iz raznih zemalja, SAD-a, Rusije, Kine.
Svaki muzej ima oko 70, a izrada eksponata je, zapravo, neprekidan proces, jer je ideja da se oni, ili barem dio njih, mijenja svake dvije godine, tako da i oni posjetitelji koji su jednom bili u muzeju požele ponovno doći. Praktički, svakog mjeseca, osmisle jedan ili dva nova eksponata.
Dio prihoda Muzeja iluzija ostvari i prodajom didaktičkih igračaka (oko 250 različitih igračaka), koje se uvoze sa Tajlanda, a standardni su dio ponude svakog muzeja.
Kada je riječ o daljnjem širenju, već se znaju nove destinacije. Trenutačno se gradi muzej u Tbilisiju u Gruziji, a planirano je otvorenje u Dallasu, Parizu, Amsterdamu, Bruxellesu, Saudijskoj Arabiji. Širenje se, međutim, nastavlja prvenstveno s postojećim partnerima. – Primatelji naše franšize uglavnom su bili naši posjetitelji kojima se svidio koncept te koji su poželjeli ovakav muzej otvoriti u svojim gradovima. Svakodnevno nam stižu upiti. Mi, međutim, trenutačno imamo dovoljan broj partnera koji su zainteresirani otvoriti muzeje na novim lokacijama. Primjećujemo, zapravo, da je mnogo lakše poslovati s partnerima s kojima već imate dobru suradnju. Primjerice, mi imamo primatelja master franšize za Bliski istok i on je taj koji otvara muzeje u tom području, što bi nama bilo neusporedivo teže. Slično će biti i na ostalim tržištima – jedan će partner pokriti više lokacija, što nama olakšava organizaciju poslovanja i kontrolu franšizne mreže – objašnjava Živković.

pročitajte članke

„Kad smo počinjali, o franšizingu uopće nismo razmišljali kao o modelu za širenje biznisa. Sada je to ključna strategija“, kaže Dejan Grbić, jedan od osnivača i vlasnika „Muzeja osjetila“
Živimo u nevjerojatnom vremenu u kojem svaki hobi može prerasti u posao koji će donijeti profit i lijep život pun zadovoljstva. Što je za to potrebno, otkriva Milica Lepojević, kreatorica koncepta Perfect Surprise
Gdje će biti otvorene nove franšize, kako biraju partnere i što je sve potrebno za pokretanje posla, reći će nam Boban Melkus, suvlasnik tvrtke RoomEscape
Poljska je danas jedno od najrazvijenijih tržišta franšiza u Europi. Što ga čini atraktivnim te kakvu bi prođu imale franšize iz drugih zemalja, otkriva Grzegorz Morawski
Nakon Maribora, Ljubljane i Zagreba, nedavno je i Beograd dobio slovensku franšizu – pekaru za pse „Hov-Hov“.
Najčitanije

Franšizni paket je suština franšiznog sustava, jer sadrži sve - kompletan poslovni koncept koji nudi davatelj franšize.
Kako je nastao Tinker Labs, što je potrebno za otvaranje franšize te zašto se vođenje jedne ovakve škole smatra dobrom poslovnom prilikom, otkriva Alan Mate Orlić, tvorac i vlasnik koncepta
Rumunjski lanac „5 to go“ ubrzava tempo otvaranja novih kafića i najavljuje ulazak na još jedno inozemno tržište.
Postoji mnogo pogrešnih pretpostavki o franšizingu i nije čudo što ljudi koji razmišljaju o kupnji franšize često u taj proces ulaze s pogrešnim očekivanjima. Ovo su neke od najčešćih zabluda...
„Sve što smo do sada postigle je rezultat ogromne ljubavi, energije, želje i upornosti“, kažu Maja i Arnela, dvije mame i prijateljice koje stoje iza brenda Pepetuška, pod kojim se od 2016. prave i prodaju posve jedinstvene, personalizirane lutke.