Franšizing: pravi, kvazi i soft
To su aspekti poput odnosa s brandom, know-how, pisani ugovor o franšizi, obveza da primatelj franšize mora biti pravni subjekt, obveza propisivanja i plaćanje naknada, itd .. U srednjoj i istočnoj Europi, u većini zemalja postoje i nacionalne franšizne udruge koje su članice Europske franšizne federacije (EFF). Etički kodeks franšizinga EFF daje detaljnu definiciju franšize poslovnog formata. Pretpostavlja se, stoga, da ista vrijedi u zemljama čije su udruge članice EFF.
S druge strane, lokalni sudovi u zemljama u kojima ne postoji posebni zakon kojim se reguliraju franšize (što i jeste najčešće slučaj), ne prepoznaju uvijek rekaopomenutu definiciju kao obavezujuću kada obrađuju sporove koji se tiče franšizinga. U isto vrijeme su i neki franšizni koncepti razvili svoje formate na način koji se razlikuje od definicije EFF, često pod utjecajem franšiznih konzultanata, ali i samih sebe kao kreatora koncepta, iako svjesni razlika u odnosu na franšizing poslovnog formata kako je definiran od strane EFF. Iz raznih razloga takvi koncepti dosljedno inzistiraju da ih se naziva franšiznim, iako sadrže obilježja koja ih prije čine kvazi franšizama. Nadalje, razvila se još jedna "modifikacija" - meki ili soft franšizing. Slovenska franšizna udruga, primjerice, imala je već nekoliko unutarnjih ali i vanjskih rasprava - sa Europskom franšiznom federacijom - po ovoj temi. Rasprave o soft franšizingu u Sloveniji rezultirale su mišljenjem da se definicija franšiziga propisana od EFF mora striktno poštovati, a da "soft" može biti samo neki od elemenata franšiznog odnosA; kao što su, recimo, "mekši" financijski uvjeti koje propisuje davatelj primateljima - kao što su uvjeti najma ili, možda, odložena ili plaćanja u ratama propisanih ulaznih ili redovitih franšiznih naknada.
Pravne posljedice po sustave koji "uvode" jednu od ove dvije modifikacija - kao što su, na primjer: isključenje obaveznosti da primatelj bude pravni subjekt, ili, recimo, način na koji se mora koristiti brand, itd. - ostaju otvoreno pitanje: što podrazumijeva nepoštivanje definicije franšizinga propisane od EFF i kako će se tumačiti pogotovo kada se gleda u svjetlu Uredbe EU o skupnom izuzeću (Uredba o skupnom izuzeću - BER) od zabrane restriktivnog vertikalnog sporazuma. A zemalje srednje, istočne i jugoistočne Europe mogu se pokazati kao plodno tlo za mnoge takve koncepte.
Rasprava je otvorena.
Igor Pavlin
Glavni tajnik Slovenske franšizne udruge
pročitajte članke
„Zamke“ društvenih mreža
/13.07.2016
Koristite društvene mreže? Preko njih gradite i „šaljete sliku“ o svojoj kompaniji? Radite li to kako treba?
Manipulacija je mnogo, stoga treba biti obazriv sa sve češćim rang listama, statistikama, tablicama... Prečesto nas mogu dovesti do pogrešnih zaključaka
Dobro i savjesno savjetovanje nije skupo. Naprotiv, skupe su pogreške, odnosno najskuplje je učiti se na vlastitim pogreškama. Dobro je, stoga, obratiti se za pomoć i zatražiti savjet.
Najčitanije
My way: Subway
/11.03.2014
Da je savjet prijatelja ponekad zlata vrijedan, reći će i Iztok Levac, mladi poduzetnik iz Slovenije koji je poslušao prijedlog prijatelja i počeo razmišljati o franšizi američkog fast-food lanca Subway.
Edukido u 3 godine otvara 15 centara u Hrvatskoj i širi se na regiju. Donosimo razgovor sa voditeljicom franšize, Ines Slunjski, o rastu, podršci i planovima za budućnost.
Potpuni ili djelomični prekid rada uslijed pandemije koronavirusa naveo je mnoge biznise da razviju nove alate i modele poslovanja. Kako su edukativni sustavi iz ove regije odgovorili na krizu te kako su se prilagodili novim okolnostima?
„Škola brzog čitanja i mudrog učenja“ jedna je od rijetkih domaćih franšiznih mreža koja već godinama uspješno odolijeva svim izazovima i stalno raste.
Kako se od pilećih krilaca može napraviti dobar i profitabilan ugostiteljski biznis, a samim tim i perspektivna franšiza, objašnjava Zoran Videnović, vlasnik koncepta „Krilca i Pivce“ iz Niša