Regionalna suradnja je važna
Da bi se franšizing kao model poslovanja popularizirao, važno je da postoje uspješne "franšizne priče" iz regije koje bi se prenosile među poduzetnicima, jedan je od zaključaka nedavno održanog 8. Međunarodnog franšiznog foruma u Zagrebu. Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje, iznosi svoje dojmove o Sajmu franšiza i Međunarodnom franšiznom forumu.
U Zagrebu je 11. i 12. studenog održan 5. Sajam franšiza i 8. Međunarodni franšizni forum. Predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje Ljiljana Kukec vodila je dvije radionice i bila moderator Foruma.
Kako ocjenjujete ovogodišnji Sajam franšiza i Međunarodni franšizni forum?
Mislim da su 5. Sajam franšiza i 8.Međunarodni franšizni forum FiP 2014 bili uspješni. Ukupno se na Sajmu, kao i na prezentacijama koje su organizirane u sklopu Foruma, predstavilo oko 25 franšiza, i to iz Italije, Hrvatske, SAD, Bugarske, Engleske ... Okrugli stol koji je organiziran na temu franšiznog poslovanja, s gostima iz Srbije , Slovenije, Mađarske, SAD, Hrvatske i BiH bio je interesantan, jer su gosti pričali, odnosno, iznijeli osobna viđenja o problemima u ovom sektoru u zemljama iz kojih dolaze. Zaključak skupa bio je da je za populariziranje franšiznog poslovanja i za rast sektora prije svega važno imati "uspješne franšizne priče" - pokazati primjerima dobre prakse i iskustva iz regije što je i kako franšizing može biti dobar razvojni model.
Sajam je ukupno imao oko 1.000 posjetilaca, i interesiriranje za franšize bilo je značajno - o čemo potvrdu mogu dati i sami izlagači - kao smo imali i dobar odjek u javnosti. Među franšizama koje su se predstavile bile su Refan, Naturhouse, Body Creator, Redac point, Signarama, EmBroidme ...
Kakvo je bilo zanimanje za radionice koje su organizirane u sklopu Sajma?
Radionice su bile organizirane kao uzastopne sesije koje su obrađivale pojedinačne aspekte franšiznog poslovanja. Neke od sesija odnosile su se na potencijalne primatelje, odnosno, kupunju franšize i važna pitanja u tom procesu, druge na franšizu kao načina rasta poslovanja - dakle, bile su namjenjene više davateljima franšiza. Neke su, jednostavno, bile usmjerene na predstavljanje pojedinih franšiza, koncepata i iskustava u radu. Interes za radionice bio je dobar - oko 50 sudionika svaki dan - dokaz je da su teme bile važne i interesantne.
Treba li naredni korak u organizaciji ovakvih događaja biti ipak regionalni sajam koji bi možda okupio još više izlagača, pa i veći broj posjetitelja? Kakvi su uopće potencijali i realne mogućnosti za tako nešto?
Nažalost, nisam sigurna da li bi regionalni sajam privukao više ljudi, jer svaki sajam, bio u Zagrebu ili Beogradu, jeste regionalni - svejedno će doći svi iz regije. Mislim da, generalno, sajmovi kao takovi više ne privlače toliko ljude kao prije, a ključni razlog za to je možda i to što se sve informacije mogu pronaći na internetu, pa, zaiteresirani i ne moraju kontaktirati s davateljima franšiza samo na sajmovima. Jedini jak sajam franšiza koji i dalje okuplja puno ljudi je sajam u Parizu.
Inače, regionalna suradnja svakako je važna. Mislim da je jak franšizni portal prioritet i to se može vrlo brzo dogoditi s vašim portalom. U Hrvatskoj, recimo, postoje još dva portala i oba imaju ponudu franšiza, no, nažalost, franšize se još uvijek prodaju "slučajno". Netko vidi dobar poslovni model i želi ga kupiti - tako se kod nas tek razvijaju franšize! Stoga, u Udruzi pravimo razne napore na pobošljanju ambijenta za franšizing.
Udruga, recimo, ima dobru komunikaciju sa Hrvatskom gospodaraskom komorom i vjerujem da ćemo ostvariti osnivanje centara za franšizepri HGK te osnivanja franšiznog registra i inkubatora. Mislim da je to dobar smjer kojim možemo ići za poticanje stvaranja domaćih franšiza.
pročitajte članke

Kako se od pilećih krilaca može napraviti dobar i profitabilan ugostiteljski biznis, a samim tim i perspektivna franšiza, objašnjava Zoran Videnović, vlasnik koncepta „Krilca i Pivce“ iz Niša
Šta je potrebno i ko može postati primalac franšize centra za neurometrijsko testiranje Verbatoria, otkriva Kenan Begić, suvlasnik kompanije Solution Lab.
„Ukoliko postajete primatelji franšize, utoliko postajete partneri i prijatelji, a financijski ste neovisni“, kaže Sarah Vuković, zadužena za razvoj mreže škola „Malac Genijalac“ u Hrvatskoj
Riblji street food restoran Fish Delish otvorio je poslovnicu u Zagrebu. Što očekuju od novog tržišta i u kom će smjeru teći daljnji razvoj, otkriva vlasnik koncepta Stefano Petrović
Razvili ste franšiznu mrežu na domaćem tržištu, spremni ste za međunarodno širenje? Što dalje? – otkriva Michał Wiśniewski, direktor franšiznog konzaltinga u grupi PROFIT system
Najčitanije

„Sve što smo do sada postigle je rezultat ogromne ljubavi, energije, želje i upornosti“, kažu Maja i Arnela, dvije mame i prijateljice koje stoje iza brenda Pepetuška, pod kojim se od 2016. prave i prodaju posve jedinstvene, personalizirane lutke.
Franšizni koncept Edukido proširio je mrežu u Hrvatskoj. Novi edukativni centri bit će otvoreni u Zadru i Rijeci.
Željela se posvetiti edukaciji djece i pri tom graditi vlastiti poduzetnički put. Ines Slunjski napustila je posao u državnom sustavu, uzela franšizu i donijela u Varaždin dva edukativna programa – Malac Genijalac i Edukido.
Proces traženja (regrutiranja) primatelja franšize nije nimalo lak. Kako bi se tvrtke trebale pripremiti za ovaj proces i što je potrebno za dobru promociju franšiznog koncepta?
Zahvaljujući snažnom franšiznom razvoju, grčki lanac kafeterija MIKEL Coffee Company izrastao je u međunarodni brend. Što je potrebno za uzimanje franšize?