Srijeda
18.12.2019
Branko Nešić želio je sačuvati stari zanat, ali i ponuditi drugima priliku da imaju „svoju rakiju“. U njegovoj gradskoj destileriji u Beogradu ljubitelji rakije mogu napraviti vlastiti „blend“ koji bi zatim čuvali u – Banci rakije.
 

Branko Nešić, neumorni tvorac brojnih poduzetničkih ideja, nedavno je na tržištu Srbije pokrenuo još jedan projekt – Banku rakije. Iako je ideja realizirana prije samo dva mjeseca, u Banci već nekoliko ljudi „čuva“ svoju rakiju u zapečaćenim hrastovim bačvama. – Ljudi sa ovih prostora od davnina su zakopavali rakiju u zemlju. Čuvala se tako na sigurnom, a koristila samo u posebnim prilikama. Ležeći godinama u zemlji, ova je rakija dobivala specifična svojstva, postajala uljasta, veoma pitka, ali i vrlo intenzivna – zato su je ljudi voljeli i cijenili. Mi smo željeli ljudima upravo ponuditi ovaj tradicionalni model čuvanja, ali u modernim uvjetima – kaže Branko Nešić.

Čitava se ideja temelji na činjenici da ljubitelji rakije mogu doći u Beogradsku urbanu destileriju na Dorćolu gdje mogu napraviti svoju kupažu destilata. Podrazumijeva se da svi destilati imaju kemijsku analizu koja potvrđuje da ne sadrže štetne tvari. U ponudi su im destilati od jabuke, dunje, marelice i šljive jer su to, kako objašnjava Nešić, rakije koje se mogu spremiti u bačve. I ne samo da „klijenti“ ove banke biraju vrstu rakije, već mogu odabrati i njezinu dob, količinu koju žele pohraniti (50, 100, 220 ili 500 litara u hrastovim bačvama), a dobivaju i priliku raditi s tehnologom te odrediti samu „notu“ rakije. Rakija se može čuvati od šest mjeseci do tri godine. – Kad je cijeli postupak završen, rakija se sprema u bačvu, klijent prima svoj set s voskom i pečatom i samo on može otvoriti i zatvoriti bačvu. Na bačvi se nalazi i metalna pločica na kojoj piše tko je vlasnik rakije. Kad žele otvoriti bačvu u Destileriji, gdje se čuvaju i skladište, mi im nudimo i boce za rakiju s naljepnicama na kojima mogu napisati od čega je rakija, kako se zove te koje je godine proizvedena – objašnjava Nešić. – Mi smo svojevrsni krojači, a ljudi koji žele napraviti rakiju biraju odijelo – dodaje šaljivo on.

Cijena rakije, praktički, ovisi o svemu navedenom – vrsti rakije, dobi, koliko se dugo čuvala... – Naše procjene govore da vrijednost rakije raste za 60 posto u tri godine. Svatko može doći i napraviti svoju rakiju, a ovo je sjajna prilika za ugostitelje koji bi željeli napraviti i ponuditi vlastitu rakiju, ali i za tvrtke i ustanove koje bi imale originalni dar za klijente i partnere – kaže Nešić.

Rakija „Branko“ – prva šljivovica koja se pije s ledom

I Branko je napravio svoju rakiju – „Branko“. Ovo je prva rakija od šljive koja se pije s ledom, i poželjno, iz čaše za viski. Rakija sadrži 50 posto alkohola i ima notu burbona. U početku je vrlo intenzivna, a kad je led malo „otvori“, dobiva potpuno drukčiju notu i aroma podsjeća na rum te na čokoladu, dok u sljedećem gutljaju asocira na viski. Jedna čašica ove rakije postaje prava avantura, čak i za one kojima rakija nije prvi izbor. Branko kaže da se odlično slaže i u koktelima. Stoga ne čudi zašto se ova rakija vrlo brzo našla na raznim meridijanima – u Njemačkoj, Švicarskoj, SAD-u, Austriji. – Vjerujte, tko god je probao „Branka“, zatražio je još jednu čašicu – kaže s ponosom Nešić.

Destilerija – kruna poslovnog puta

Beogradska urbana destilerija na Dorćolu, u kojoj se nalazi Banka rakije, jeste kruna svega što je prethodno radio, kaže Nešić. Zatvaranje kruga. Vrata Destilerije svečano su otvorena početkom 2019. – Međutim, priča o rakiji počela je, zapravo, 2006. godine s Rakia Barom u Dobračinoj ulici u Beogradu, koji sam otvorio na mjestu gdje je djed imao svoj podrum. Godinu dana nakon toga otvorili smo suvenirnicu na Terazijama, u samom centru grada. Nema istaknutog gosta Beograda koji nije dobio poklon iz tog našeg gift shopa. Destilerija dolazi kao kruna i zatvoreni krug cijelog tog „rakijskog“ puta – priča nam Branko.

Danas se u Destileriji organiziraju rakijske ture za domaće i strane posjetitelje, a gosti uz meze mogu odabrati i degustacijski meni od tri, pet ili sedam rakija. Mogu i samo doći u posjet, kušati ili kupiti rakiju po vlastitom izboru, budući da je Beogradska urbana destilerija prava riznica različitih okusa, pa su tu i rakije od jabuke, trešnje, kruške, marelice, dunja i šljiva, ljekovitog bilja, likeri od limuna, naranče, trešnje, maline i oraha te medovače na bazi dunje i šljive s ljekovitim biljem, kuvane rakije i specijalne serije starih rakija. Inače, primarna proizvodnja svih rakija iz ove Destilerije nalazi se na jugu Srbije u mjestu Jelašnica, gdje Branko ima vlastite plantaže voća.

Franšiza je samo za moćne

Branko je i jedan od pionira franšizinga u Srbiji. Iako je uložio puno truda, volje i energije kako bi razvio franšiznu mrežu Rakia Bara, taj projekt trenutačno „miruje“. Međutim, podsjeća Nešić, jedna franšiza Rakia Bara još uvijek radi u Zemunu, a u Beču postoji i franšizni korner. – Nakon godina pokušavanja, zaključio sam da ljudi sa ovih prostora nisu skloni poštivati ​​pravila te da često, ako im je sloboda dana, oni to zloupotrebe. Zato vjerujem da franšiznu mrežu mogu razvijati samo moćne tvrtke koje imaju mehanizme za kontrolu sustava – izričit je Nešić.

Ponosan je, međutim, što je prvobitni Rakia Bar na istoj lokaciji već 13 godina. Ovo je, kako kaže, veliki uspjeh u ugostiteljstvu. – O nama su pisali New York Times, CNN, a nedavno nas je posjetila i novinarka iz Londona koja isključivo piše o viskiju te koja je htjela napisati priču o Destileriji za WizzAir-ov časopis. Mogu, stoga, reći da sam zadovoljan kako se sve aktualne poslovne ideje razvijaju – kaže Branko Nešić.


Tko želi, nek izvoli / Ljubitelji rakije mogu doći u Beogradsku urbanu destileriju na Dorćolu i napraviti svoju kupažu destilata – od jabuke, dunje, marelice i šljive. Rakija se potom pretače u bačvu i čuva u Banci rakije, od šest mjeseci do tri godine, ili dok vlasnik osobno ne otpečati bačvu.
Vesna Lapčić
Urednik

Najčitanije

Plivati na duge staze /07.01.2019

– U biznisu, kao i u sportu, liderstvo i smjelost u prihvaćanju određenih izazova jednako su važni. No, važna je i istrajnost i umijeće prihvaćanja poraza, pogrešaka, kao i želja da se ide dalje – kaže Igor Erhartič, srbijanski plivač, olimpijac, vlasnik City hostela iz Novog Sada

Franšiza kao sigurna luka /21.04.2020

„Kriza neće izbrisati franšize s lica zemlje. Kada pandemija prođe, davatelje franšiza čeka dobar period za razvoj mreže“, kaže Grzegorz Morawski, franšizni menadžer IT škola Coders Lab iz Poljske

Netipična cvjećarnica Maje Bohosiewicz /08.01.2019

– Mislili smo da ćemo u ovaj posao barem jedno vrijeme morati dodatno ulagati novac. Srećom, to se dosad nije dogodilo! – kaže Maja Bohosiewicz, poznata poljska glumica, koja je prije nekoliko godina sa zaručnikom u Varšavi otvorila luksuznu cvjećarnicu Flower Store

Od hokeja do Subwaya /09.01.2019

– Na početku, javila se i bojazan – kako ćemo ući u posao kojim se nikad nismo bavili! No, shvatili smo da kupnja Subway franšize znači da ćemo imati stalnu pomoć i potporu regionalnog agenta za razvoj. Za nekoga tko tek ulazi u posao, ovo je bila ključna prednost i olakšica – kaže Peter Frühauf, poznati slovački hokejaš koji je nedavno postao i primatelj Subway franšize

Uz DepilConcept do vlastitog biznisa /23.07.2019

Od travnja 2019. u Srbiji posluje DepilConcept, portugalski franšizni sustav specijaliziran za epilaciju. Primatelji master franšize za ovo tržište otkrivaju po čemu se DepilConcept izdvaja od drugih – kao koncept i biznis prilika.

Popularno na forumu