Legenda o LEGO kockama
Godina 1932, gradić Billund na jugu Danske. Četrdesetogodišnji stolar Ole Kirk Christiansen otvara radionicu u kojoj predano, iz dana u dan, rezbari igračke od drveta. Pedantan i posvećen, igračke je pravio samo od najboljeg drveta, usavršene do najsitnijih detalja. Uz načelo da je „samo najbolje dovoljno dobro“, ljubav prema poslu prenio je na zaposlenike, ali i na jednog od svojih sinova. S prvim većim narudžbama, Christiansen smišlja i ime za tvrtku. Iako je pozvao sve svoje radnike da daju prijedloge, najbolja je ideja, ipak, njegovo djelo. LEGO je nastao kao kombinacija dvije danske riječi „leg“ i „godt“ – što znači „igraj se lijepo“. Jednostavno, a za milijune djece diljem svijeta i dan-danas posve točno.
Četrnaest godina nakon što je pokrenuo posao, Christiansen pronalazi materijal idealan za proizvodnju igračaka – plastiku. Prvi je u Danskoj kupio stroj za brizganje plastike te počeo praviti figurice, ali i šuplje pravokutne „ciglice“ koje će do kraja tog desetljeća prerasti u najzanimljiviji proizvod tvrtke. Tako je već 1949. LEGO proizvodio oko 200 različitih plastičnih i drvenih igračaka, uključujući i prepoznatljivu LEGO kockicu. Unatoč revolucionarnom konceptu, plastične kockice nisu odmah naišle na željeni odziv – niti među trgovcima niti među kupcima. Mnogi su prodavači Christiansenu vraćali nedirnute pakete kockica, ali se on, ni nakon takvog iskustva, nije mirio s uvjerenjem da plastične igračke nikada neće zamijeniti drvene.
Kada je 1957. Oleov sin Gotfred Kirk Christiansen došao na čelo tvrtke, LEGO je doživio internu revoluciju –uglavnom, tehničke prirode. Gotfred je zaslužan za stvaranje LEGO sustava, setova za igru koji je uključivao kockice, figurice i gotove igračke (automobile, kamione...), od kojih su djeca, po slobodnoj volji, gradila svoj svijet. Novi dizajn, odnosno, tehničko rješenje koje će LEGO kockici donijeti željenu „stabilnost u fleksibilnosti“, također je djelo Gotfreda Christiansena, koji je 1958. kockicama pridodao prepoznatljive „stubiće“ unutar šupljeg dijela. Na taj su se način kockice, nakon uklapanja, čvrsto držale na mjestu, ali i lako rastavljale na primarne dijelove. Ovo je rješenje bilo toliko učinkovito, da se izgled te, prvobitne LEGO kockice više nije mijenjao. Dan kada je podnesen patent za ovu kockicu – 28. siječnja – danas se slavi kao Svjetski LEGO dan.
Zanimljivo je da tvrtku i dan-danas vode potomci obitelji Christiansen. Do 2016. na čelu je bio unuk osnivača Kield Kirk Christiansen, dok biznis danas vodi Oleov praunuk Tomas. Iako je LEGO za ovih 80 godina postojanja prerastao u planetarni brend, s milijunima obožavatelja, ne znači da tvrtka nije prolazila i kroz teške trenutke. Najteži je doživjela početkom novog milenija, kada su akumulirani gubici iz nekoliko prethodnih godina dosegnuli iznos od 144 milijuna funti. Razgovaralo se čak i o prodaji tvrtke. Drastično rezanje troškova te odustajanje od proizvodnje manje profitabilnih serija, omogućilo im je, međutim, da već u narednim godinima značajno povećaju prihod i vrate se na stabilnu rutu rasta.
Stručnjaci iz vrtića
U sjedištu Lego Grupe u Billundu, više od 120 dizajnera radi na razvoju novih kompleta kockica. Tvrtka, međutim, svoja predstavništva ima i u Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Njemačkoj i Japanu, gdje se osmišljavaju i razvijaju posebni projekti za pojedina tržišta. Za stvaranje novog proizvoda potrebno je oko 12 mjeseci. Postupak izrade sastoji se od tri faze. Prvo se istražuje tržište, uočavaju trendovi, a dizajneri osobno odlaze na izviđanje terena – u trgovine igračaka.
Dizajn i ideje iz prve faze proizvodnje, dobivaju svoj virtualni oblik pomoću specijaliziranih softvera. Zatim se, pomoću strojeva za stereolitografiju (3D ispis), prave prototipovi kockica, koji moraju proći sud cjelokupnog projektnog tima. Proizvod također testira skupina stručnjaka – djeca i njihovi roditelji. Ako su mali konzultanti zadovoljni rezultatom, projekt će biti prihvaćen i novi kompleti kockica odobreni za masovnu proizvodnju, dok će se virtualni modeli koristiti u proizvodnji ambalaže i reklamnog materijala.
LEGO kockice prave se od visokokvalitetne plastike. Otporne su na ogrebotine i udarce, a zbog svoje tvrdoće –dugo traju. Da bi bile stabilne i besprijekorno se uklapale, prave se uz toleranciju u odstupanju do 2 mikrona. Samo 18 od milijun napravljenih dijelova ne zadovoljava standarde proizvodnje. Sve se LEGO kockice proizvode u namjenskim tvornicama u Europi i Meksiku, a zbog setova namijenjenih i za najmlađu djecu, tvrtka ispunjava najstrože propise i standarde kvalitete ISO i EU (CEN).
Procjenjuje se da je LEGO Group do sada prodao oko 400 milijardi kockica. U prosjeku se godišnje proizvede oko 20 milijardi dijelova. To znači da se svake sekunde napravi oko 600 elemenata. Kada se zbroje svi dosada napravljeni dijelovi, svaki bi čovjek na planeti u ovom trenutku mogao dobiti set od 64 kockice.
Foto: Legoland, Malezija
Sastavni dio branda odavno je postao i zabavni park – Legoland. Prvi je sagrađen 1968. unutar matične tvrtke u Billundu. Ostalih šest nalaze se u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, SAD, Dubaiju, Maleziji. Osim nebrojenih zabavnih sadržaja (roller coasteri, vlakovi, aquapark...), svi parkovi sadrže i Miniland, minijaturni grad u kojem su, sasvim očekivano, replike objekata i zgrada (često, svjetski poznatih građevina), izrađene od autentičnih LEGO kockica. Od 2005. godine, 70% udjela u Legolandu drži američka investicijska grupa Blackstone.
Unatoč protoku vremena, novim trendovima te virtualizaciji prostora za igru, LEGO i dalje privlači nove poklonike. Tajna uspjeha leži možda i u činjenici da su podjednako inspirirale djecu, kao i dizajnere i konstruktore koji neprestano tragaju za novim tehnološkim rješenjima.
pročitajte članke
Minela Bašić je oduvijek voljela raditi s djecom, a kako je nedavno postala dio Jumping Clay franšizne obitelji – ta joj se želja i ispunila.
Mitko Andonov je prije skoro godinu dana započeo razvijati Jumping Clay franšizu u Makedoniji. Sada nam otkriva u čemu vidi potencijal te što su mu prioriteti u poslovanju.
Za malu izdavačku djelatnost ponekad su potrebni samo računalo i pisač – kaže Rafał Kwiatkowski, primatelj master franšize izdavačke kuće "Plavi slon" u Poljskoj
O prvim reakcijama potrošača, zainteresiranima za franšizu te modelima suradnje, govori Nediljka Dokozić, JumpingClay Hrvatska
Hoće li se personalizirane knjige pojaviti i u ovoj regiji te kako teče suradnja s franšiznim partnerima, otkriva Marek Halfar, osnivač i franšizni menadžer češke izdavačke kuće "Plavi slon"
Najčitanije
Proizvodnja čarapa neobičnog dizajna prilično je uska branša, ali i profitabilna. Ipak, ako žele ostati konkurentni, traži se, prije svega, originalnost.
Đorđi Zorzić bio je jedan od prvih primatelja Sara Fashion franšize. Prije deset godina otvorio je prvi dućan pod ovim makedonskim brandom, danas ih ima pet. Kaže da za uspjeh treba mnogo rada i ljubavi.
Franšizni koncept Edukido proširio je mrežu u Hrvatskoj. Novi edukativni centri bit će otvoreni u Zadru i Rijeci.
Proces traženja (regrutiranja) primatelja franšize nije nimalo lak. Kako bi se tvrtke trebale pripremiti za ovaj proces i što je potrebno za dobru promociju franšiznog koncepta?
Što mogu očekivati poduzetnici iz ove regije koji se odluče za franšizu poljske škole programiranja Coding Giants? Priča Ize Poradowske iz Poljske može biti zgodan primjer.