Na kraju 2020. godine u Srbiji je aktivno poslovalo 255 franšiznih sistema, što je rast od 27,5% za period od protekle dve godine – naime, po prethodnom istraživanju PROFIT system-a, u Srbiji je na kraju 2018. godine poslovalo ukupno 200 franšiznih sistema.
Od ukupnog broja franšiznih sistema, 163 je inostranog porekla – radi se o franšiznim sistemima iz inostranstva koji putem primalaca franšize posluju u Srbiji – što čini 64% od ukupnog broja. Aktivnih domaćih franšiznih sistema, gde je kreator franšize iz Srbije, ima ukupno 92, što, pak, čini 36% od ukupnog broja sistema. Sličan odnos domaćih i stranih franšiznih brendova zabeležilo je i istraživanje iz 2018. godine, kada ja taj odnos bio vrlo sličan: sa 62% stranih i 38% domaćih sistema.
U rezultatima istraživanja, prvi put prikazujemo i strukturu inostranih franšiznih sistema po regiji porekla, gde ćemo brendove podeliti na one koji dolaze iz zemalja Centralne i Istočne Evrope (CEE) i sve ostale zemlje (Zapadna Evropa, SAD, Azija). U dosadašnjoj poslovnoj praksi uočavamo, naime, veliki značaj „regionalnog“ u franšiznom razvoju, budući da se širenje franšiza van domaćeg tržišta najčešće i najlakše odvija u „uporedivom“, to jest, „susednom“ okruženju. Prostor CEE, a posebno zemlje bivše Jugoslavije kao deo tog prostora, smatramo uporedivim okruženjem, kako zbog geografskih, tako i zbog ekonomskih, istorijskih i kulturnih sličnosti i veza. Tako, od ukupnog broja franšiznih sistema koji posluju u Srbiji, njih ukupno 127 – praktično polovina – poreklom je sa prostora CEE (od čega je 92 iz Srbije, a 35 iz ostalih zemalja CEE). Preostalih 128 sistema poreklom je iz Zapadne Evrope, SAD ili Azije.
Ukoliko posmatramo strukturu franšiznih sistema po vrsti poslovnih aktivnosti (trgovina ili uslužne delatnosti), stanje je sledeće:
Franšizni sistemi uslužnih delatnosti, sa 148 brendova, čine 58% ukupnog broja aktivnih sistema. Brendova koji posluju u trgovačkim branšama je, pak, 107 i čine 42% ukupnog broja franšiznih sistema. Ukoliko posmatramo period u odnosu na prethodno istraživanje, primetno je da nešto brže raste broj franšiznih brendova u uslužnim delatnostima nego u trgovini.
Metodologija i komentari
Analiza tržišta franšiza u Srbiji u 2020. godini izvedena je na osnovu empirijskih istraživanja: podaci su prikupljeni putem telefonskih razgovora i imejlova, kao i prikupljanjem svih dostupnih podataka sa zvaničnih veb-sajtova franšiznih sistema. Obuhvaćeni su svi brendovi koji posluju u sistemu franšizinga, bilo da je od takvih sistema moguće kupiti franšizu (aktivni su na tržištu i tragaju za novim primaocima jediničje franšize) ili su u pitanju sistemi koji imaju ekskluzivnog primaoca za Srbiju (takvu franšizu više nije moguće kupiti jer ekskluzivna prava poseduje jedan primalac, što je čest slučaj u modnoj branši), ali i sistemi za koje nije do kraja moguće pouzdano utvrditi da li daju jedinične franšize ili ne. Takođe, istraživanje je uključilo i domaće franšizne brendove koji aktivno nude franšizu, iako još uvek nemaju franšiznih jedinica, već posluju samo preko sopstvenih poslovnica. Istraživanje, međutim, nije uključilo inostrane brendove koji još uvek nemaju partnere u Srbiji, iako ih aktivno traže, raznim kanalima.
Igor Bogojević, regionalni direktor kompanije PROFIT system, u kometaru istraživanja naglašava da prikupljanje podataka za ovakvo istraživanje u Srbiji i dalje nije jednostavno te da rezultati istraživanja još uvek „nisu idealni“. – I ovo istraživanje u značajnoj meri pokazuje da još uvek ne postoji potpuna transparentnost niti spremnost za saradnju svih tržišnih aktera. Franšizni sistemi, jednostavno, nevoljno dele ažurne podatke ili ih uopšte i ne dele, čak i kad su u pitanju najmanje „osetljive brojke“ kao što je broj aktivnih primalaca franšize i broj franšiznih jedinica. Neretko je potreban solidan napor da se ustanovi nude li brendovi uopšte franšizu, budući da sam pojam koriste prilično fleksibilno ili ga mešaju s drugim pojmovima. Nekada se, recimo, ne zna šta je ekskluzivna distribucija, a šta franšiza – primećuje Bogojević.
– Poseban je problem ustanoviti raširenost franšiznog sistema i broj primalaca njihove franšize. Upravo zato i dalje u istraživanjima baratamo isključivo sa brojem franšiznih sistema, ali ne i brojem primalaca franšiza, iako bi tek takav podatak zapravo pokazao koliko pravnih lica posluje kao franšiza, bilo kao davalac ibilo kao primalac, što bi svakako bio zanimljiviji podatak i bitnije ukazivalo na razvoj i stanje samog tržišta. To nas dovodi u poziciju da i ovo istraživanje prezentujemo sa određenim rezervama i napomenama. Smatram, ipak, da je i dalje suštinski vrlo važno da postoji bilo kakav pregled tržišta, nego da ga nema uopšte – zaključuje on.
– Treba, istina, imati u vidu i da sam rast broja brendova može biti posledica previda, to jest, da smo određene brendove po prvi put detektovali, iako oni možda već neko vreme posluju u Srbiji. Takođe, apsolutno smo svesni da određene brendove nismo ni uzimali u obzir, jer ih nije bilo moguće na jednostavan način uvrstiti u franšize te uključiti u istraživanje – dodaje. – Bez obzira na sve navedeno, nesporna je činjenica da tržište franšiza u Srbiji raste, i to solidnom stopom – kaže on.
Bogojević ističe i da je rast ohrabrujući, posebno kad se u obzir uzme niz otežavajućih okolnosti – od pandemije Kovida-19, koja je značajno usporila, pa čak i stopirala određene branše u protekloj i ovoj godini, sve do standardnih mana srpskog franšiznog tržišta i, uopšte, ekonomske situacije u Srbiji koja već godinama ne pogoduje malom i srednjem preduzetništvu, gde franšizing dominira. Tako, primera radi, regulacija u određenim oblastima u Srbiji već godinama „tapka u mestu“, kaže on. – Kao što smo i u našem protethodnom istraživanju istakli, u svetu, ali i okruženju, franšizing u oblasti finansijskih usluga, a pre svega bankarstva i osiguranja, dobro je razvijen. U Srbiji, međutim, i dalje postoji tek jedna osiguravajuća kuća koja transparentno posluje u oblasti franšizinga, i, nažalost, još uvek niti jedna banka, iako smo i u prošlom i u najnovijem istraživanju, identifikovali jedan bankarski sistem koji ima franšiznu mrežu. Očito i tu, kao i u drugim branšama, postoji čitav niz problema, a ovaj primer je samo ilustracija. Pomak u ovoj oblasti svakako bi dodatno „pogurao“ čitavo tržište franšiza, jer se radi o jednoj od sistemskih branši – kaže Igor Bogojević.
U narednom periodu, portal Franchising.rs će objaviti još novih podataka iz istraživanja o stanju na tržištu franšizinga u Srbiji za 2020. godinu.
Redakcija Franchising portala sa saradnicima
pročitajte članke

Franšizni koncept Edukido proširio je mrežu u Hrvatskoj. Novi edukativni centri bit će otvoreni u Zadru i Rijeci.
Proces traženja (regrutiranja) primatelja franšize nije nimalo lak. Kako bi se tvrtke trebale pripremiti za ovaj proces i što je potrebno za dobru promociju franšiznog koncepta?
Franšizni je paket spreman, tvrtka je objavila da prodaje franšizu, a zainteresirani se već javljaju. Kako odrediti tko je najbolji kandidat za primatelja franšize i na što trebate obratiti pažnju prije potpisivanja ugovora?
Financijski model franšiznog koncepta trebao bi jezikom brojeva opisati sve investicije, prihode, rashode i dobit za davatelja i primatelja franšize. Kako ga načiniti i kakvu korist donosi stranama u franšiznom odnosu?
Nakon što su pokrenuli razvoj franšizne mreže u Europi, lanac esports igraonica Friendly Fire namjerava ući na tržište SAD-a.
Najčitanije

Koji biznis? Postoji li tržište za ovo što želim raditi/ponuditi? Imam li dovoljno novca za pokretanje biznisa? Hoće li se ovaj posao na kraju isplatiti?
Đorđi Zorzić bio je jedan od prvih primatelja Sara Fashion franšize. Prije deset godina otvorio je prvi dućan pod ovim makedonskim brandom, danas ih ima pet. Kaže da za uspjeh treba mnogo rada i ljubavi.
LG Laundry Lounge, lanac samoposlužnih praonica rublja, uskoro će dobiti nove franšizne jedinice u Ljubljani, Pragu i Skoplju. Davatelj franšize savjetuje svoje primatelje da se u vrijeme COVIDa-19 obvezno pridržavaju i određenih pravila.
Zahvaljujući snažnom franšiznom razvoju, grčki lanac kafeterija MIKEL Coffee Company izrastao je u međunarodni brend. Što je potrebno za uzimanje franšize?
„Sve što smo do sada postigle je rezultat ogromne ljubavi, energije, želje i upornosti“, kažu Maja i Arnela, dvije mame i prijateljice koje stoje iza brenda Pepetuška, pod kojim se od 2016. prave i prodaju posve jedinstvene, personalizirane lutke.
Popularno na forumu
Moja lutka Pepetuška
DOBAR DAN NARODE MOJI HRVATSKI MOJ UPIT KAKO DOBITI KREDIT ZA KUPNJU KUĆE OD NEKRETNINA I GENIC KREDITA POZOVITE, ZVAO SAM VLADO MARTEL LOAN AGENCY, DANAS SAM JAKO SRETAN I...
Zašto je financijski model važan?
DOBAR DAN NARODE MOJI HRVATSKI MOJ UPIT KAKO DOBITI KREDIT ZA KUPNJU KUĆE OD NEKRETNINA I GENIC KREDITA POZOVITE, ZVAO SAM VLADO MARTEL LOAN AGENCY, DANAS SAM JAKO SRETAN I...